imagazin arrow2-left arrow2-right arrow2-top arrow-up arrow-down arrow-left arrow-right cart close dossiers education fb instagram menu notification oander rss rss-footer search service shuffle speech-bubble star store stores tests twitter youtube

Budućnost je ovdje!

Apple je predstavio iPhone X

Zašto se naši elektronički uređaji kvare?


Loša kvaliteta, planirana zastarjelost, ili zločesti gnomi koji jedu matičnu ploču? Svakom prosječnom korisniku se s vremena na vrijeme dogodi to da mu se laptop, telefon ili drugi uređaj pokvari i on ga mora zamijeniti. Ali zašto naši uređaji ne traju zauvijek?

Svatko bi volio imati laptop za koji je platio poveći iznos, te bi željeli da on potraje dok su živi, ili barem dok im ne dosadi pa ga dobrovoljno zamijene. Nažalost, gorka istina je da se različiti elektronički uređaji često kvare.

Iako nema opravdanja za to, pogotovo ne ovih dana. Prije su u svemu postojale sve vrste pokretnih dijelova u svemu, pa smo u potpunosti shvaćali zašto su se uređaji kvarili. Ali zašto se onda stolno računalo koje sam postavio na stol, i koje se više nije pomicalo, kvari? Ima sve dijelove, vrlo malo kablova, tiskane pločice koje izgledaju stabilno, stalan pristup električnoj energiji. U čemu je onda problem? U fizici!

Malo može ići daleko

Iako izjava koja navodi kako ima malo ili gotovo nikakvih pokretnih dijelova u modernom uređaju može biti točna iz ljudske perspektive, to nije točno na atomskoj razini. Naši uređaji rade na električnu energiju, koja je struja elektrona. Postoje milijarde pokretnih dijelova, i tu započinju problemi.

Da biste proveli struju s jednog dijela na drugi, trebate zaposliti vodiče. To su obično krute tvari s karakterističnom kristalnom strukturom (metalna rešetka). Temelj rešetke se sastoji od pozitivno nabijenih nuklearnih jezgri s fiksnim mjestima. Međutim, valentni elektroni se s lakoćom mogu pomicati sa svojih mjesta zbog svoje slobode i zato mogu provoditi električnu energiju.

Dakle, imamo metal koji ima fiksne i pokretne elemente. Težina elektrona je u osnovi nepostojeća u odnosu na jezgre, tako da oni ne mogu uzrokovati puno štete čak i ako se izravno sudare s jezgrama. Kao da se trunka prašine sudarila s Himalajom.

Što je točno, ali kada struja prođe kroz materijal, odjednom će se pojaviti mnoštvo elektrona koji se kreću vrlo brzo. Zajedno mogu utjecati i na jezgre. To nazivamo elektromigracijom. Nesretna posljedica toga je da se materijal “umori”, što vodi do trajnog oštećenja. Zamislite to poput načina na koji je nastao Grand Canyon; voda je tisućama godina utjecala na stijene i oblikovala ih.

Dobra vijest je ta da je za elektromigraciju potrebno vrijeme; loša vijest je to da je ovaj fenomen neizbježan, svi uređaji ili materijali kroz koje prolazi struja će biti pogođeni na jedan ili drugi način. Svi električni uređaji su osuđeni na smrt. Ne pomaže ni činjenica da se učinci elektromigracije mogu povećati zbog većeg napona i temperature, pogotovo kada elektroni prolaze kroz materijal s puno manjim presjekom.

Ovih dana, kada je sve napravljeno sve manje i manje, očito je da ova posljednja postaje osobito važeća. Od tuda potječe izreka “kada su se stvari proizvodile da traju”.

Računala ne vole raditi po vrućini

Problem s toplinom nije samo to što pomaže elektromigraciji. Svatko zna iz osnovne škole da je izmjenjivanje između toplog i hladnog to što uzrokuje da se ogromne gromade pretvore u prašinu. Isto je i s našim električnim uređajima, iako se oni neće pretvoriti u prašinu.

Toplina koju određeni elementi mogu izdržati s lakoćom može dosegnuti i preko 100 stupnjeva Celzijevih, da bi se zatim mogli ohladiti kada su isključeni. Svi materijali se šire na višim temperaturama i zatim se ponovno stežu na nižima. Ovaj yo-yo učinak također može dovesti do toga da se dijelovi umore i jednostavno se raspadnu. Da i ne spominjem da se lem može otopiti pod ekstremnom vrućinom i time stvoriti pokretne dijelove od onih koji se prije nisu kretali.

Naravno, uzrok bi također mogao biti pogreška u proizvodnji ili ekstremne varijacije u naponu. Nećemo ni spominjati situacije kada slučajno prolijete kavu po laptopu, ili vam ispadne, ili ga u ljutnji udarite, to je potpuno druga kategorija.

Izvor: Techquickie

Apple Inc. (AAPL)

Jesi li pročitala/o ovo?

Razvoj Apple Watch-a ide po rasporedu, i očekujemo da ćemo početi s prodajom u travnju. Moja očekivanja su visoka. Koristim ga svaki dan i obožavam ga i ne mogu živjeti bez njega.- Tim Cook

Tijekom današnjeg konferencijskog poziva u vezi prvog fiskalnog kvartala u 2015. godini, Apple-ov CEO Tim Cook je podijelio par novih detalja glede mogućeg datuma izlaska Apple Watch-a.