imagazin arrow2-left arrow2-right arrow2-top arrow-up arrow-down arrow-left arrow-right cart close dossiers education fb instagram menu notification oander rss rss-footer search service shuffle speech-bubble star store stores tests twitter youtube

Budućnost je ovdje!

Apple je predstavio iPhone X

Stiže morski pas, rekao je dron: tehnologija dronova danas i sutra


Nadgledaju australsku obalu u potrazi za morskim psima, oblikuju kartu Kine spektakularnom zračnom predstavom u New Yorku, a mogu biti korisni i na koncertu Lady Gage ili snimanju filma. Preplavili su naš zračni prostor, a to je tek početak. Sadašnjost i bliska budućnost dronova.

Kada pomislimo na dronove, obično nam na pamet padnu usamljene leteće igrače na daljinsko upravljanje kojima ljudi fotografiraju slike iz zraka, ili pak bespilotne vojne letjelice. To vrijedi danas jer će se taj naš način razmišljanja ubrzo promijeniti. Dronovi će biti opremljeni umjetnom inteligencijom, velik dio njih bit će značajno smanjen, a svojim će se poslom baviti u rojevima.

Nadzor nad morskim psima

Čak 31% svih napada morskih pasa na svijetu dogodi se ljudima koji plivaju na obalama Australije; samo 2016. godine zabilježeno je 26 slučajeva, od kojih su dva bila kobna. Ova brojka manja je od naših očekivanja potpirenih urođenim nam strahom prema morskim psima, ali Sveučilište Tehnologije u Sydneyu radilo je na tome da se ta brojka u statističkim podacima svede na nulu. Pritom su koristili dvije suvremene tehnologije koje se veoma brzo razvijaju i šire – dronove i umjetnu inteligenciju: oni bi radili zajedno te stalno nadzirali australske obale počevši od listopada 2016. Dronovi nisu nikakav novitet jer su se već i prije koristili u iste svrhe; ono što je novo jest da bi ove bespilotne letjelice za nadzor nad opasnim morskim predatorom bile ojačane umjetnom inteligencijom.

Stručnjaci s razlogom vjeruju ovoj tehnologiji. Zašto? Ljudi s dugogodišnjom praksom mogu uočiti morskog psa na zračnoj snimci samo s preciznošću od 20-30%, dok novi program to radi s preciznošću od 90%. Drugim riječima, algoritam može razlikovati morskog psa od ostalih morskih životinja na zračnim snimkama puno preciznije i uspješnije od čovjeka. Srećom, to nije jedino što uređaj može – u slučaju opasnosti, taj bi zračni uređaj opskrbljen lokatorom te brodom za spašavanje upozoravao ljude u opasnosti odašiljući signale, a razvojni programeri rade i na elektroničkim sirenama za morske pse.

Ovaj bi sustav istovremeno bio koristan za zaštitu ljudi, ali i za očuvanje populacije morskih pasa, oceanskog ekosustava te biološke ravnoteže.

Dronovi ovdje, dronovi ondje, dronovi posvuda

Na temelju ovog razvoja možemo predvidjeti blisku budućnost tehnologije dronova, u kojoj će uređaji koji su danas relativno glupi postati pametniji i učinkovitiji pomoću različitih rješenja s područja umjetne inteligencije.

Dronovi nisu nikakav novitet u svijetu letjelica: vojska koristi letjelice na daljinsko upravljanje te samoupravljanje (najčešće se te dvije metode upravljanja kombiniraju) još od 1960-ih godina. Te su se letjelice u po>četku koristile za nadziranje nepristupačnih područja ili pak za izvođenje opasnih zadataka; međutim – kao i brojna druga vojna tehnologija – vrlo su brzo postale dio naše svakodnevice. Štoviše, konstantan razvoj tehnologije dronova započet 2010. godine ponajviše je potaknut civilnim interesom, a to najbolje dokazuje podatak da je 2015. godine prodano više od milijun tih uređaja. (79% međunarodnog komercijalnog tržišta dronova u vlasništvu je tvrtke DJI, sa sjedištem u Shenzhenu.)

Dronovi se sve češće pojavljuju u našem zračnom prostoru, opskrbljeni raznim senzorima, te sposobni za isporuku dobara – od zdravstvenih potrepština do hrane – a s vremenom će moći prenositi bilo što. Te se letjelice mogu koristiti i u poljoprivredne svrhe te za snimanje zračnih fotografija za bilo kakve potrebe. Prije ili kasnije bit će sposobne i za transport ljudi, te će preplaviti velike gradove, leteći od krova do krova i noseći sretne putnike poput čarobnog tepiha.

Mogu biti korisni i za potrebe snimanja filmova. Dronovi već dugo snimaju zračne fotografije i snimke, ali istraživački tim s fakulteta ETH u Zurichu te danskog Tehnološkog Sveučilišta Delft otišli su korak dalje. Zahvaljujući algoritmu kojega su osmislili, letjelice sada mogu snimati scene visoke kvalitete bez upravljanja, samo na temelju redateljevih specifikacija. Parametri slike definiraju se prije polijetanja, označava se točna putanja leta, a promjene smjera preračunavaju se 50 puta svake sekunde na temelju senzorskih podataka globalnog pozicijskog sustava. Program koji radi na računalu u stalnom je radijskom kontaktu s letjelicom, pa ona automatski detektira i izbjegava prepreke. Može se primjenjivati i za brojne druge stvari: prijenos utakmica, provjeru problema s vjetrenjačama, sigurnu hitnu isporuku medicinskih uređaja i sl.

Pitanja regulative

Uz računala i robote, dronovi – u principu, prvi široko rasprostranjeni mobilni roboti – trenutno su najočigledniji fizički primjer mogućnosti koje se kriju u digitalnim tehnologijama. Međutim, primarno područje njihovog rada nije digitalni, nego naš stvarni svijet, pa iskorištavanje njihovog punog potencijala uvelike ovisi o regulacijama. Odgovorni se već godinama trude donijeti ih, dok američka federalna zrakoplovna uprava (FAA) donosi odluke na temelju „Part 107“ pravila o malim bespilotnim letjelicama.

Međutim, glavno je pitanje hoće li u budućnosti zakonodavci osmisliti konstruktivne prijedloge koji će zaštiti prosječnog korisnika od zloporabe te tehnologije te njezinog korištenja u negativne svrhe (poput mreža i dronova za lov na druge dronove), ali istovremeno poslušati savjete stručnjaka te ostaviti prostora za tehnološki napredak. Američki vojni stručnjaci proveli su brojna testiranja s dronovima, a najviše ih je iznenadilo koliko je teško obraniti se od napada stotina ili tisuća sićušnih bespilotnih letjelica. Takav roj može u potpunosti onesposobiti smrtonosna oružja, tenkove, pa čak i nosače zrakoplova.

Sve veći broj dronova koji su djelomično ili u potpunosti nastali 3D printanjem dio je većeg trenda čija popularnost raste iz dana u dan – radi se o „Autonomnim stvarima“ (AuT) te „Autonomnom internetu stvari“ (IoAT), koji imaju i tehnološke i društvene posljedice. Taj se proces odnosi na integraciju autonomnih računalnih sustava koji se slobodno kreću i komuniciraju s ljudima, te drugih sličnih predmeta u njihovo fizičko okruženje. Dronovi su prvi, oni su pioniri. Ubrzo će ih slijediti kućni roboti sposobni za pohranu informacija i komunikaciju, roboti s umjetnom inteligencijom, samoupravljajući automobili te drugi slični uređaji.

Kolektivna inteligencija

Istraživači iz Zuricha tvrde kako njihov algoritam omogućuje da se svaki od, primjerice, 50 sinkroniziranih dronova može programirati tako da zajedno snimaju točno ono što redatelj od njih zatraži.

Ti uređaju po potrebi mogu funkcionirati poput roja – baš kao i određene vrste ptica: mogu jednako dobro raditi samostalno, ali i u grupi, koordiniranih pokreta i zadataka. Uskoro će imati značajan utjecaj na svaki dio naših života, od načina na koje provodimo slobodno vrijeme do načina na koje razvijamo gospodarstvo, te – naravno – načina na koje ratujemo. Dronovi će moći spasiti, ali i uzimati živote.

Njihov rad temelji se na znanju umjetne inteligencije te uzorcima ponašanja preuzetih iz kolektivne inteligencije životinja (poput ptica, riba, mrava ili termita). Ti sustavi mogu funkcionirati bez centraliziranog upravljanja jer se sami organiziraju u cjelinu na temelju interakcija među entitetima koji su blizu jedan drugome. S obzirom na to da svaki pojedinac zna kako ostali rade, zajedno su sposobni ponašati se kao jedinka. Svi se pozicioniraju individualno i odvojeno, ali lete u formaciji. Za njih vrijedi ono klasično pravilo: cjelina je mnogo više od zbroja svojih sastavnica.

Tijekom ovogodišnjeg nastupa Lady Gage na Super Bowlu, 300 dronova osvijetlilo je nebo oblikujući američku zastavu. Intel sada nudi svoj roj dronova nazvan Shooting Star kao alternativu vatrometu. Tijekom prezentacije u New Yorku, roj od tisuću dronova kineskog proizvođača eHanga na nebu je oblikovao kartu Kine te kineski simbol blagoslova. Kada rojevi dronova prerastu ovu dječju, zabavljačku fazu, moći će služiti za provjeru naftnih i plinskih cjevovoda, električnih kablova, dimnjaka te industrijskih postrojenja. Moći će paziti na pojavu mutacija na biljkama, vršiti navodnjavanje, nanositi pesticide, pratiti meteorološke prilike, te druge slične stvari. Naravno, moći će služiti i u manje miroljubive svrhe: potrošive mase dronova mogu nadopuniti (a kasnije i zamijeniti) manji broj veoma skupih vojnih letjelica. Ne koštaju mnogo, a lako mogu obaviti svoj posao. Njima još uvijek upravlja udaljeni operater, ali pitanje je koliko će to još trajati.

S jedne strane, korištenje dronova u rojevima velika je promjena; s druge strane, tako će se proširiti područja primjene te tehnologije. Takvi su rojevi obično modularni, neki rade na solarnim pločama, a drugi nam mogu stati na dlan…

Pobjeda u ratu može ovisiti o tome koja od strana ima veću postrojbu dronova, dok bespilotne letjelice mogu postati dio naše svakodnevice, poput, primjerice, kukaca.

Korišteni izvori

Australia is deploying AI drones to help prevent shark attacks (Australija razvija dronove s umjetnom inteligencijom kao pomoć u sprječavanju napada morskih pasa)

Spectacular images thanks to an efficient algorithm (Spektakularne slike nastale zahvaljujući učinkovitom algoritmu)

The future of drones depends on regulation, not just technology (Budućnost dronova ne ovisi samo o tehnologiji, nego i o regulativama)

The next era of drones will be defined by „swarms” (Novu ere dronova definirat će „rojevi“)

Apple Inc. (AAPL)

Jesi li pročitala/o ovo?

Razvoj Apple Watch-a ide po rasporedu, i očekujemo da ćemo početi s prodajom u travnju. Moja očekivanja su visoka. Koristim ga svaki dan i obožavam ga i ne mogu živjeti bez njega.- Tim Cook

Tijekom današnjeg konferencijskog poziva u vezi prvog fiskalnog kvartala u 2015. godini, Apple-ov CEO Tim Cook je podijelio par novih detalja glede mogućeg datuma izlaska Apple Watch-a.