imagazin arrow2-left arrow2-right arrow2-top arrow-up arrow-down arrow-left arrow-right cart close dossiers education fb instagram menu notification oander rss rss-footer search service shuffle speech-bubble star store stores tests twitter youtube

Učinkovito počnite novu godinu!

Aplikacije koje će vam pomoći ostvariti ciljeve

Pričajmo o baterijama


Posvuda su. U mobitelima, tabletima, laptopima, čak i u automobilima. Ponekad tiho rade u pozadini, ponekad umru od hladnoće, a zna se dogoditi i da eksplodiraju. Što ove baterije znaju, kako funkcioniraju i što je uzrok svih nedaća – to su pitanja na koja tražimo odgovore.

Već nekoliko godina redovito pratim vijesti iz svijeta tehnologije. U tom su razdoblju razni znanstvenici, tajni laboratoriji, svemirske tehnologije i novi procesi svašta obećavali. Sve u svemu, mnogo se toga promijenilo, te iz dana u dan koristimo sve razvijenije i profinjenije uređaje. Ali s vremena na vrijeme, pojavi se vijest koja iz temelja prodrma svijet tehnologije.

Ni da imam deset ruku, ne bih imao dovoljno prstiju da nabrojim koliko smo puta čitali o revoluciji među baterijama. Natrij-ionske, nanocijevi, baterije s krutim elektrolitima, ugljične nanokugle – svega je tu bilo. Pamtim i nekoliko naslova, poput „Nova čarobna baterija mijenja zakone fizike“, „Trajanje ove baterije može se povećati za 300%“, „Pronađen sveti gral baterija“, „Nova super baterija mijenja sve“, da ih nabrojim samo nekoliko.

I evo nas sada u 2018. godini, a umjesto čarobnih tehnologija, proizvođači pametnih uređaja zadaju nam glavobolje zbog problema s baterijama te namjernog usporavanja iPhonea. Ne zaboravimo ni eksplozivni Note 7S ili iPhone koji se gasi na niskim temperaturama. Bilo je tu svega, a većina vijesti na ovu temu nije toliko recentna. Nekada riječi nisu dovoljne, potreban nam je zbunjeni Travolta da bismo dočarali kako se točno osjećamo.

via GIPHY

Pitam se: što se, dovraga, dogodilo?

Doduše, možda bi točnije pitanje bilo što se NIJE dogodilo. Revolucija? Ma kakvi. Litij-ionske baterije koje danas koristimo počele su se razvijati davnih 1970-ih, a prve takve baterije predstavljene u komercijalnoj prodaji bile su Sonyjeve. Ponavljam, 1970-ih. Uopće nije važno imate li najnoviji mobitel na tržištu jer njegova funkcionalnost ovisi o preko 30 godina staroj tehnologiji.

Stvarno?! Nije važno što imam mobitel koji mi može skenirati lice u 3D-u, koji može snimati videa kakva su se prije nekoliko godina projicirala na kino platna, koji je vještiji u izračunima nego NASA-ini stručnjaci u eri slijetanja na Mjesec, koji ima veću gustoću piksela nego rezolucija mog Retina zaslona, ne – sve to pada u vodu kada se temperatura spusti ispod nule. Koje razočaranje.

Ali za sve ovo nisu krivi Apple, Samsung ili neki treći proizvođač pametnih uređaja. Teško je procijeniti tko je pravi krivac. Ono u što ja i dalje odbijam vjerovati jest tvrdnja da nema rješenja. Zar bismo zbilja trebali prihvatiti postojanje takve anomalije? Kada bi pet vodećih tehnoloških tvrtki ujedinilo snage, nesumnjivo bi došlo do revolucionarnog otkrića. Dok se to ne dogodi, možemo samo nastaviti slušati lažna obećanja.

Koji je zapravo problem litij-ionskih baterija? Prvenstveno činjenica da im je suđeno umrijeti. Nedavni skandal s iPhoneima ne ide na dušu Appleu, to je generalan problem. Doduše, Apple jest pogriješio kada je odlučio prešutjeti korisnicima što se događa s baterijom te im reći kako su se odlučili nositi s tim poteškoćama. Jasno je da se radi o dobroj odluci, ali više transparentnosti ne bi škodilo.

Činjenica je da će svaka baterija nakon nekog vremena postati beskorisna, ma koliko god je tetošili. Takva im je priroda. Sve baterije koje se trenutno koriste pretvaraju kemijsku energiju u električku, a funkcioniraju na istom principu kao galvanski članci o kojima smo svi učili u osnovnoj školi.

Imamo anodu i katodu, a između njih je elektrolit, koji funkcionira poput odašiljača iona. Na površini anode odvija se proces oksidacije, a na površini katode proces redukcije. Dok se ti procesi odvijaju – i ako je sve postavljeno kako treba – elektroni počnu teći i tako dobijemo električnu struju.

Ovaj je proces reverzibilan, a zove se punjenje. U tom slučaju, treba aktivirati elektrodu te katodu koja pokreće reorganizaciju iona u njihovo osnovno stanje. Ni jedan od ova dva procesa nije savršen: tijekom svakog novog ciklusa događaju se nepovratne kemijske reakcije, što s vremenom dovodi do neravnoteže pa baterija postaje beskorisna.

Nemoguće je procijeniti kada će se to dogoditi. Taj ishod ovisi o mnogo čimbenika, poput kapaciteta baterije, broja punjenja, kvalitete reagensa, temperature, programskih trikova i slično. Na te stvari proizvođači mogu utjecati kako bi unaprijedili korisničko iskustvo. Što je sam proces trošenja baterije pametniji, bolji i optimiziraniji, to će one duže trajati. Ali i dalje će biti smrtne.

Jako važan čimbenik svakodnevno je punjenje baterije. Svaki uređaj ima vlastiti kritičnu točku napona – kada baterija padne ispod te granice, uređaj se ugasi. Naravno, ta granica nije na 0 volta jer bi potpuno pražnjenje litij-ionske baterije doslovno dovelo do njezinog umiranja.

Stoga proizvođači odlučuju u kojem će se trenutku uređaj ugasiti te tako zaštiti bateriju i sve podatke. Ako promaše tu točku, s vremenom može doći do naglih i nepredvidljivih gašenja uređaja. Appleov problem bio je spoj svega toga. Ukratko:

  • Postoji zadana točka napona. Kada napon padne ispod te granice, uređaj se gasi.
  • Kako uređaj stari, kapacitet baterije se smanjuje.
  • Potrošnja energije modernih procesora nije stalna, ovisi o složenosti zadatka koji mora izvesti.

I to je sve što trebate znati kako bi razumjeli zašto se mobiteli gase. Zadatak koji iscrpljuje procesor može vrlo lako spustiti napon baterije ispod one čuvene granice. To nije jedino Appleov problem, nego problem same tehnologije. I drugi proizvođači suočeni su s njime – iskustva korisnika Nexusa 6P izvrstan su primjer.

Što bi moglo biti rješenje? Pa, svi kažu da ne mogu napraviti ništa jer „to nije njihov problem“, nego problematično svojstvo same baterije. Takva je sudbina Nexusa 6P. Jedino na što mogu utjecati jesu performanse, pa sprječavaju da zadaci iscrpe bateriju ispod kritične točke. Tom je stazom krenuo Apple.

To ne znači da mobiteli generalno postaju sporiji, kao što mnogi misle. Ne, radi se o smanjenju maksimalnih performansi; kao da proizvođač odluči smanjiti maksimalnu brzinu automobila s 350 km/h na 200 km/h, jer bi se prelaskom te brzine automobil uništio.

Međutim, ono što je ključno u cijeloj ovoj priči jest činjenica da se u 2018. godini još uvijek borimo sa zastarjelom tehnologijom i problemima koje ona uzrokuje. Bilo bi pametnije da smislimo rješenje koje zahtjeva manje kompromisa. Stoga:

Poštovani proizvođači,

Molimo vas da se potrudite stvoriti bateriju koja neće umirati na niskim temperaturama, eksplodirati u domovima, postati beskorisna nakon 500 ciklusa punjenja te, ako nije teško, izdržati cijeli dan na jednom punjenju.

Hvala,

Svi vaši korisnici.

Izvor: Apple Insider

Apple Inc. (AAPL)

Jesi li pročitala/o ovo?

Razvoj Apple Watch-a ide po rasporedu, i očekujemo da ćemo početi s prodajom u travnju. Moja očekivanja su visoka. Koristim ga svaki dan i obožavam ga i ne mogu živjeti bez njega.- Tim Cook

Tijekom današnjeg konferencijskog poziva u vezi prvog fiskalnog kvartala u 2015. godini, Apple-ov CEO Tim Cook je podijelio par novih detalja glede mogućeg datuma izlaska Apple Watch-a.